Add parallel Print Page Options

32 ¶ Lè pèp la wè Moyiz te rete lontan sou mòn lan san li pa desann, yo sanble bò kote Arawon, yo di l' konsa: -Ann debouye nou fè lòt bondye ki pou mache devan nou, paske nonm yo rele Moyiz la ki te fè nou moute soti nan peyi Lejip la, nou pa konn sa ki rive l'.

Arawon di yo: -Wete tout zanno lò ki nan zòrèy madanm nou yo ak nan zòrèy pitit fi ak pitit gason nou yo, pote yo ban mwen.

Konsa, tout pèp la wete zanno lò yo te gen nan zòrèy yo, yo pote yo bay Arawon.

Arawon pran zanno yo, li fonn yo, li koule lò a nan yon moul, li fè estati yon ti towo bèf. Pèp la di: -Pèp Izrayèl, men bondye nou an. Se li ki te fè nou soti kite peyi Lejip la.

Lè Arawon wè sa, li bati yon lòtèl devan estati ti towo bèf la, epi li di yo: -Denmen m'ap fè yon gwo fèt pou Seyè a.

Nan denmen maten yo leve byen bonè, yo touye bèt, yo boule yo nèt ofri bay Seyè a. Yo touye lòt bèt tou pou di l' mèsi. Apre sa, pèp la chita, yo manje, yo bwè. Lèfini, yo leve pou yo pran plezi yo.

¶ Lè sa a, Seyè a di Moyiz: -Ale non, ou mèt desann. Paske pèp ou a, pèp ou te fè moute soti nan peyi Lejip la, gen tan deraye, yo lage tèt yo nan bwa.

Yo gen tan kite chemen mwen te mande yo swiv la. Yo pran lò, yo fonn li, yo fè estati yon ti towo bèf, yo tonbe fè sèvis pou li, yo touye bèt ofri ba li, epi yo di: Pèp Izrayèl, men bondye nou an. Se li ki te fè nou soti kite peyi Lejip la.

Seyè a di Moyiz ankò: -Mwen wè pèp sa a se yon pèp ki gen tèt di.

10 Bon, koulye a kite m' al regle ak yo. Mwen pral fè yo konnen lè m' an kòlè, m'ap detwi yo, m'ap boule yo. Men, ou menm, m'ap fè ou vin yon gwo nasyon.

11 Moyiz kriye nan pye Seyè a, Bondye l' a, li di l': -Seyè, poukisa pou ou ta koute kòlè ou pou ou fache sou pèp ki pou ou a, pèp ou menm menm te fè moute soti kite Lejip avèk gwo pouvwa ou, avèk fòs ponyèt ou?

12 Atò, sa pou moun peyi Lejip yo di? y'a di: Ala Bondye malveyan! Li fè yo soti kite Lejip pou l' te ka touye yo nan mòn yo, pou l' te ka disparèt yo sou latè. Seyè, pa koute kòlè ou! Chanje lide. Pa fè malè sèk sa a tonbe sou pèp ou a.

13 Chonje sèvitè ou yo, Abraram, Izarak ak Izrayèl. Chonje pwomès ou te fè yo. Ou te fè sèman sou tèt ou, ou te di yo: M'ap ban nou pitit pitit an kantite, y'ap tankou zetwal nan syèl la. M'ap bay pitit pitit nou yo tout peyi mwen te di m'ap ban nou an, pou peyi a rele yo chèmèt pou tout tan.

14 Lè sa a, Seyè a chanje lide, li pa voye malè sèk li te fè lide voye sou pèp la ankò.

15 ¶ Moyiz pran chemen pou l' tounen. Li desann soti nan mòn lan avèk de ròch plat kontra a nan men l'. Ròch yo te ekri sou tout kò yo, devan kou dèyè.

16 Se Bondye menm ki te travay ròch plat sa yo. Se li menm tou ki te ekri sou yo ak pròp men li. Se li ki te grave tout lèt ki ekri sou ròch yo.

17 Jozye te tande pèp la ki t'ap rele byen fò anba a. Li di Moyiz: -Pou tout bri mwen tande a, gen gwo goumen nan kan an!

18 Men Moyiz reponn li: -Non! Non! Kalite chante sa a, se pa chante moun ki genyen yon batay ni chante moun ki pèdi batay. Se de gwoup moun k'ap chante: yonn ap reponn lòt.

19 Lè Moyiz rive toupre kan an, li wè estati ti towo bèf la ak moun yo ki t'ap danse. Moyiz fè yon sèl kòlè, li voye ròch plat ki te nan men l' yo jete. Yo tonbe, y al kraze an miyèt moso anba pye mòn lan.

20 Li pran estati ti towo bèf yo te fè a, li boule l', li kraze l', li fè l' tounen pousyè. Li simen pousyè a nan dlo. Lèfini, li fè moun Izrayèl yo bwè dlo a.

21 ¶ Apre sa li di Arawon: -Kisa moun sa yo fè ou menm pou ou kite yo fè kalite gwo peche sa a?

22 Arawon reponn li: -Mèt, tanpri, pa fache sou mwen! Ou menm, ou konnen jan pèp sa a toujou pare pou fè sa ki mal.

23 Se yo menm ki di m' fè bondye pou yo, bondye ki pou mache devan yo, paske yo pa konnen sa ki rive Moyiz, nonm sa a ki te fè yo soti kite Lejip la.

24 Lè sa a, mwen mande kilès nan mitan yo ki gen lò. Tout moun ki te gen lò sou yo ban mwen l'. Mwen lage lò a nan dife, epi estati ti towo bèf sa a parèt.

25 Moyiz wè pèp la te fin dechennen, paske Arawon te lage brid ba yo, yo te lage kò yo nan sèvi zidòl. Sa fè yo pa t' anyen ankò devan lènmi yo.

26 Moyiz kanpe nan pòtay lakou kan an, li pale byen fò, li di: -Tout moun ki pou Seyè a, vin jwenn mwen. Se konsa tout pitit Levi yo vin jwenn li.

27 Li di yo: -Men sa Seyè a, li menm ki Bondye pèp Izrayèl la di: Se pou nou chak pran nepe nou, mache nan tout kan an, depi nan pòtay sa a rive jouk lòt bò a. Touye mezi moun ki tonbe anba men nou, kit se frè nou, kit se zanmi nou, osinon vwazinaj nou.

28 Pitit Levi yo fè sa Moyiz te ba yo lòd fè a. Jou sa a, te gen twamil moun konsa nan pèp la ki te pèdi lavi yo.

29 Moyiz di pitit Levi yo: -Jòdi a, avèk san pitit gason nou yo ak san frè nou yo nou fè koule a, nou mete tèt nou apa nèt pou sèvis Seyè a. Se poutèt sa tou, Seyè a pa manke ban nou benediksyon l' jòdi a.

30 ¶ Nan denmen, Moyiz rele pèp la, li di yo: -Nou te fè yon gwo peche. Men koulye a, mwen pral moute sou mòn lan bò kote Seyè a. m'a wè si m' ka jwenn padon pou peche nou an.

31 Moyiz tounen bò kote Seyè a. Li di l': -Ou wè gwosè peche pèp la fè. Yo fè yon estati an lò pou sèvi yo bondye.

32 Men, tanpri, padonnen peche yo. Si se pa sa, tanpri efase non m' nan liv ou a.

33 Seyè a reponn Moyiz, li di l': -Moun ki peche kont mwen an, se non l' pou m' efase nan liv mwen an.

34 Koulye a, ou mèt ale. W'a mennen pèp la kote mwen te di ou mennen yo a. Chonje byen. Zanj mwen an ap mache devan ou. Men, lè jou a va rive pou m' vin fè regleman ak yo a, m'ap pini yo pou peche yo.

35 Seyè a te voye yon maladi sou pèp la pou pini l', paske yo te fòse Arawon fè estati yon ti bèf pou yo.

'Knjiga Izlaska 32 ' not found for the version: Knijga O Kristu.

Zlatno tele

(Pnz 9,6-29)

32 Kad je narod vidio da Mojsije dugo ne silazi s planine, okupio se oko Arona i rekao mu: »Hajde, napravi nam bogove koji će ići pred nama i voditi nas. Jer, ne znamo što je s Mojsijem, onim čovjekom koji nas je izveo iz Egipta.«

Aron im je rekao: »Skinite zlatne naušnice sa svojih žena, sinova i kćeri, i donesite mi ih.«

Sav je narod skinuo svoje zlatne naušnice i donio ih Aronu. On je uzeo njihovo zlato i napravio lijevano tele, oblikujući ga rezbarskim alatom.

Tada su rekli: »Ovo su tvoji bogovi, Izraele, koji su te izveli iz Egipta.«

Kad je Aron to vidio, napravio je žrtvenik ispred teleta pa najavio: »Sutra je svetkovina u čast BOGA!«

Sutradan su svi ustali rano pa prinijeli žrtve paljenice i žrtve slavljenice. Zatim su sjeli da bi jeli i pili, a nakon toga su ustali i plesali.

BOG je rekao Mojsiju: »Idi dolje! Iskvario se tvoj narod koji si izveo iz Egipta. Brzo su zastranili od onoga što sam im naredio. Napravili su sebi lijevano tele pa su ga štovali i prinosili mu žrtve. Rekli su: ‘Ovo su tvoji bogovi, Izraele, koji su te izveli iz Egipta.’«

»Vidio sam ja taj narod«, nastavio je BOG, »i znam da su tvrdoglavi. 10 A sad me pusti da iskalim svoj gnjev na njima i uništim ih. Zatim ću od tebe napraviti velik narod.«

11 No Mojsije je počeo preklinjati svog BOGA: »BOŽE, zašto bi iskalio gnjev na svome narodu koji si velikom moći i snagom izveo iz Egipta? 12 Zašto bi Egipćani govorili: ‘Imao je zle namjere kad ih je izveo iz Egipta—da ih pobije u planinama i da ih istrijebi sa zemlje’? Nemoj se toliko ljutiti. Promijeni svoju odluku! Nemoj uništiti svoj narod! 13 Sjeti se Abrahama, Izaka i Izraela, koji su ti služili. Sjeti se kako si se samim sobom zakleo obećavši im: ‘Umnožit ću vaše potomke poput zvijezda na nebu. Dat ću im svu ovu zemlju koju sam im obećao i zauvijek će biti njihova.’«

14 I BOG je promijenio mišljenje i odustao od namjere da uništi svoj narod.

15 Mojsije se okrenuo i sišao s planine. U rukama je imao dvije ploče saveza, ispisane s obje strane. 16 Ploče su bile Božje djelo, ispisane Božjim pismom, urezanim u njih.

17 Kad je Jošua čuo buku i viku naroda, rekao je Mojsiju: »Zvuči kao da je rat u taboru!«

18 A Mojsije je odgovorio:

»Nije to zvuk klicanja pobjednika
niti zvuk jaukanja poraženih.
To ja čujem zvuk pjevanja.«

19 Kad se Mojsije približio taboru te ugledao tele i narod kako pleše, razljutio se, bacio ploče iz ruku i razbio ih u podnožju planine. 20 Zatim je uzeo tele koje su napravili i rastalio ga u vatri. Onda ga je smrvio u prah i prosuo po vodi pa prisilio Izraelce da to piju.

21 »Što ti je ovaj narod učinio«, upita Mojsije Arona, »da si ga naveo na toliki grijeh?«

22 »Ne ljuti se, gospodaru«, rekao je Aron. »I sam znaš koliko su skloni zlu. 23 Rekli su mi: ‘Napravi nam bogove koji će ići ispred nas i voditi nas. Jer, ne znamo što je s Mojsijem, onim čovjekom koji nas je izveo iz Egipta.’ 24 Zato sam im rekao: ‘Tko god ima zlata, neka ga skine sa sebe.’ Dali su mi zlato, bacio sam ga u vatru i izašlo je ovo tele.«

25 Mojsije je vidio da se narod razuzdao jer ih je Aron ostavio bez nadzora, na ruglo neprijateljima. 26 Zato je stao na ulaz u tabor i rekao: »Tko je za BOGA, neka mi priđe!« I svi Leviti okupili su se oko njega.

27 A on im je rekao: »Izraelov BOG kaže: ‘Neka svatko od vas uzme svoj mač, neka prođe od jednog kraja tabora do drugog i neka ubije brata, prijatelja i susjeda.’«

28 I Leviti su učinili kao što im je Mojsije zapovjedio. Toga je dana oko tri tisuće ljudi poginulo od mača. 29 Tada je Mojsije rekao: »Danas ste se posvetili za službu BOGU i stekli blagoslov jer ste se suprotstavili svojim sinovima i braći.«

30 Sutradan je Mojsije rekao narodu: »Počinili ste veliki grijeh. No ja ću se sad popeti k BOGU. Možda mogu dobiti oproštenje za vaš grijeh.« 31 Tako se Mojsije vratio BOGU i rekao mu: »O, kakav je veliki grijeh počinio ovaj narod! Napravili su sebi bogove od zlata. 32 Ipak, molim te, oprosti im taj grijeh. Ako im nemaš namjeru oprostiti, onda me izbriši iz svoje knjige[a]

33 »Onoga tko je sagriješio protiv mene, toga ću izbrisati iz svoje knjige«, odgovori BOG Mojsiju. 34 »A sad idi i povedi narod na mjesto o kojem sam ti govorio, a moj će anđeo ići pred tobom. No kad dođe vrijeme za kaznu, kaznit ću one koji su sagriješili.«

35 I BOG je poslao pomor na narod jer su tražili Arona da im napravi tele.

Footnotes

  1. 32,32 svoje knjige Knjiga života u koju je Bog zapisao imena svojih ljudi. Vidi Otk 3,5; 21,27.