Add parallel Print Page Options

25  Na ka rite te rangatiratanga o te rangi ki nga wahine kotahi tekau, i mau i a ratou rama, a haere ana ki te whakatau i te tana marena hou;

Tokorima o ratou he maharakore, tokorima he mahara.

Ko nga mea maharakore i mau i a ratou rama, kihai ia i mau hinu:

Ko te hunga mahara i mau hinu atu i roto i a ratou ipu me a ratou rama.

Ka whakaroa te tane marena hou, ka tunewha ratou katoa, ka moe.

Na, i waenganui po, ka pa te karanga, E, ko te tane marena hou! Puta mai koutou ki te whakatau i a ia.

Katahi ka ara katoa aua wahine, ka whakapai i a ratou rama.

Na ka mea te hunga maharakore ki te hunga mahara, Homai ki a matou tetahi wahi o ta koutou hinu: ka pirau hoki a matou rama.

Na ka whakahoki te hunga mahara, ka mea, Kahore; kei kore e ranea ma matou, ma koutou: engari me haere koutou ki nga kaihoko, hoko ai i tetahi ma koutou.

10 A, no to ratou haerenga atu ki te hoko, ka tae mai te tane marena hou: a tomo tahi ana me ia ki te marena te hunga kua ata rite: a tutakina ana te tatau.

11 Muri iho ka tae era wahine, ka mea, E te Ariki, e te Ariki, uakina ki a matou.

12 Na ka whakahoki ia, ka mea, He pono taku e mea nei ki a koutou, Kahore ahau e mohio ki a koutou.

13 Kia mataara rapea koutou, e kore hoki koutou e mohio ki te ra, ki te haora, e puta mai ai te Tama a te tangata.

14 Ka rite hoki ki te tangata e haere ana ki tawhiti, karangatia ana e ia ana pononga ake, a hoatu ana ki a ratou ana taonga.

15 Ki tetahi i hoatu e ia e rima taranata, ki tetahi e rua, ki tetahi kotahi; ki ia tangata, ki ia tangata, he mea whakarite ki to ratou uaua; a haere ana ia.

16 Na ko te haerenga o te tangata i a ia nei nga taranata e rima, hokohokona ana aua mea e ia, a riro ana i a ia e rima atu nga taranata.

17 Pera ano hoki te tangata i nga mea e rua; e rua atu i riro i a ia.

18 Ko te tangata ia i te mea kotahi, haere ana, kei te keri ki te whenua, a huna ana e ia te moni a tona ariki.

19 A, roa rawa iho, ka puta te ariki o aua pononga, ka mea kia korerotia ana moni e ratou ki a ia.

20 A, ko te haerenga o te tangata i a ia nei nga taranata e rima, ka mauria mai e ia e rima atu nga taranata, a ka mea, E te ariki, e rima au taranata i homai ai ki ahau: na, e rima atu nga taranata kua riro mai i ahau hei tapiri mo era.

21 Ka mea tona ariki ki a ia, Pai rawa, e te pononga pai, e te pononga pono; pono tau mahi ki nga mea ruarua, maku koe e mea hei rangatira mo nga mea maha: uru mai koe ki te hari o tou ariki.

22 Me tera hoki i a ia nei nga taranata e rua, ka haere mai, ka mea, E te ariki, e rua au taranata i homai ai ki ahau: na e rua atu nga taranata kua riro mai i ahau hei tapiri mo era.

23 Ka mea tona ariki ki a ia, Pai rawa, e te pononga pai, e te pononga pono; pono tonu tau mahi ki nga mea ruarua, maku koe e mea hei rangatira mo nga mea maha: uru mai koe ki te hari o tou ariki.

24 A, ko te haerenga mai hoki o te tangata i a ia nei te taranata kotahi, ka mea, E te ariki, i matau ahau ki a koe he tangata pakeke koe, e kokoti ana i te wahi kihai i ruia e koe, e kohikohi ana i te wahi kihai i whakatitaria e koe:

25 Na ka wehi ahau, a haere ana, huna ana i tau taranata ki te whenua: na, tau na.

26 Na ka whakahoki tona ariki, ka mea ki a ia, Pononga kino, pononga mangere, i matau koe e kokoti ana ahau i te wahi kihai i ruia e ahau, e kohikohi ana i te wahi kihai i whakatitaria e ahau:

27 Ko te mea tika hoki kia kawea e koe taku moni ki nga rangatira peeke moni, a ka tae mai ahau, ka riro mai taku me ona hua ano.

28 Ko tenei, tangohia te taranata i a ia, hoatu ki tera i nga taranata kotahi tekau.

29 Ki te whai mea hoki tetahi, ka hoatu ano ki a ia, a ka maha atu ana: a, ki te kahore he mea a tetahi, ko ana mea ake ka tangohia i a ia.

30 Na maka te pononga huakore ki te pouri i waho: ko te wahi tera o te tangi, o te tetea o nga niho.

31 Na, hei te taenga mai o te Tama a te tangata me tona kororia, ratou tahi ko nga anahera, ko reira ia noho ai ki runga ki te torona o tona kororia:

32 A ka whakaminea ki tona aroaro nga iwi katoa: ka wehea ratou e ia etahi i etahi, ka peratia me te hepara e wehe nei i nga hipi, i nga koati:

33 Ka whakaturia e ia nga hipi ki tona matau, ko nga koati ki maui.

34 Katahi te Kingi ka mea ki te hunga i tona matau, Haere mai, e te hunga whakapai a toku Matua, nohoia te rangatiratanga kua rite noa ake mo koutou no te orokohanganga ra ano o te ao:

35 I hiakai hoki ahau, a whangainga ana e koutou: i matewai ahau, a whakainumia ana e koutou: he manene ahau, a whakamanuhiritia ana e koutou:

36 I tu tahanga, a whakakakahuria ana e koutou: he turoro, a tirotirohia ana ahau e koutou: i te whare herehere ahau, a haere mai ana koutou ki ahau.

37 Na ka whakahoki te hunga tika ki a ia, ka mea, E te Ariki, nonahea matou i kite ai i a koe e hiakai ana, a whangai ana i a koe? e mate ana ranei i te wai, e whakainu ana i a koe?

38 Nohea matou i kite ai i a koe e manene ana, a whakamanuhiri ana i a koe? e tu tahanga ana ranei, a whakakakahu ana i a koe?

39 Nonahea hoki matou i kite ai i a koe e turoro ana, i te whare herehere ranei, a haere ana ki a koe?

40 Ko reira whakahoki ai te Kingi, mea ai ki a ratou, He pono taku e mea nei ki a koutou, Ko ta koutou i mea ai ki tetahi o aku teina, ahakoa ki te iti rawa, he meatanga tena ki ahau.

41 Ko reira ia ki atu ai ki te hunga i te taha ki maui, Mawehe atu i ahau, e te hunga ka oti nei te kanga, ki te ahi ka tonu, kua ka noa ake mo te rewera ratou ko ana anahera:

42 I hiakai hoki ahau, a kihai i whangainga e koutou: i mate i te wai, a kihai i whakainumia e koutou:

43 He manene ahau, a kihai i whakamanuhiritia e koutou: i tu tahanga, a kihai i whakakakahuria e koutou: he turoro ahau, i te whare herehere, a kihai koutou i tirotiro i ahau.

44 Ko reira ano ratou whakahoki ai ki a ia, mea ai, E te Ariki, nonahea matou i kite ai i a koe e hiakai ana, e mate wai ana, e manene ana, e tu tahanga ana, e turoro ana, i te whare herehere ranei, a kihai i mahi mea mau?

45 Ko reira whakahoki ai ia ki a ratou, mea ai, He pono taku e mea nei ki a koutou, I te mea kihai nei i meatia e koutou ki tetahi o nga nonohi rawa nei, ina, kihai i meatia ki ahau.

46 Na ko enei e haere ki te whiu utu hara kahore nei ona mutunga: ko te hunga tika ia ki te ora tonu.

十个姑娘的寓言

25 “那时,天国像十个年轻姑娘,带着各自的油灯,去见新郎。 她们其中有五个姑娘很愚蠢,另外五个姑娘很聪明。 愚蠢的姑娘带了油灯,却没有带备用油。 聪明的姑娘把灯油装在罐子里和灯一起带来了。 新郎迟迟不露面,姑娘们非常困倦,便睡着了。

“半夜,突然有人喊∶‘新郎到了!快去见他。’

“这时姑娘们都醒过来,把油灯准备好。 可是愚蠢的姑娘们对聪明的姑娘们说∶‘把你们的灯油分给我们一点吧,我们的灯油没有了。’

“聪明的姑娘回答说∶‘不行呀,我们的油不够分给你们。你们到卖油的那里去买油吧。’

10 “就在愚蠢的姑娘去买油的时候,新郎到了。于是五个准备好了的姑娘,与新郎一起参加婚宴去了。然后人们就把门锁上了。

11 “其他的姑娘回来说∶‘先生,先生,劳驾给我们开门!’

12 “但是新郎回答说∶‘说实话,我不认识你们!’

13 “所以你们要保持警醒,因为你们不知道人子会在何时何日降临。

三个奴仆的寓言

14 “天国就像一个要离家出门旅行的人,他叫来他的奴仆,让他们看管他的财产。 15 他根据各人的能力,按比例把财产分给他们管理。他给第一个奴仆五袋银币 [a],给第二个奴仆两袋银币,给第三个奴仆一袋银币,然后出门了。 16 得到五袋银币的奴仆立刻着手工作,用这五袋银币赚回了五袋银币; 17 同样,得到两袋银币的奴仆也赚回两袋银币; 18 但是得到一袋银币的奴仆出去在地上挖了个坑,把主人的钱藏了进去。

19 “过了很长一段时间,主人回来了,跟他们结帐。 20 得到五袋银币的奴仆走到主人面前,多交上五袋银币。他说∶‘主人,您让我掌管五袋银币,我用它们赚回了五袋银币。’

21 “主人对他说∶‘干得好!你是个值得信赖的好奴仆。你在小数量的钱上值得信赖,我会让你管理更多的事情,进来和我一起分享快乐吧!’

22 “得了两袋银子的奴仆走过来,说∶‘主人,你让我掌管两袋银币,我用它们赚回了两袋银币。’

23 “主人对他说∶‘干得好!你是个值得信赖的好奴仆,你在小数量的钱上值得信赖,我会交给你管理更多的事情,进来和我一起分享快乐吧!’

24 “得了一袋银子的奴仆走过来说∶‘我知道您是个苛刻的人,您要在没有栽种过的地里收获,在没有播种的田里收庄稼, 25 我害怕,所以我找了个地方,把您的银币埋在那里。这就是你给我的那袋钱。’

26 “主人对他说∶‘你这个懒惰的恶奴!你知道我在没有栽种过的地里收获,在没有播种的田里收庄稼, 27 那么你就该把我的钱存进银行,这样在我回来的时候,至少还能得到我的钱生出的利息。 28 你们把这袋银子拿走,交给那个掌管十袋银币的奴仆。 29 只有充分利用手中一切的人,才能得到更多的东西,甚至得到比他所需要的还要多。如果不充分利用自己所有的人,甚至连他所有的一切也会被拿走。 30 你们把这个没用的奴仆赶到黑暗里去,在那里人们都将切齿痛哭。’

人子耶稣将审判所有的人

31 “人子将带着他的天使在荣耀中降临人间,坐在他辉煌的宝座上。 32 世上的人们都将聚集到他面前。他将把他们分开,就像牧羊人把绵羊和山羊分开一样。 33 他把绵羊放在他右边,把山羊放在左边。

34 “然后,王将对他右边的人说∶‘过来,你们这些人得到了我父的祝福,继承自从创世以来为你们准备好了的天国。 35 你们能有它,是因为当我饥饿时,你们给我食物;当我口渴时,你们给我水喝;当我独在异乡时,你们邀请我到你们家里; 36 当我衣不蔽体时,你们给我衣服穿;当我生病时,你们照料我;当我坐牢时,你们来看望我。’

37 “正直的人会对他说∶‘主啊,我们什么时候看见您饿了给您吃的?什么时候看见您渴了给您喝的? 38 什么时候看见您独在异乡时留您住宿了呢?什么时候看见您衣不蔽体而给您衣服穿了呢? 39 我们又在什么时候看见您病了或者坐牢而来看望过您呢?’

40 “王回答他们说∶‘我实话告诉你们,不论什么时候,你们帮助我这些最卑微的兄弟中的任何一个人,你们就是在帮助我。’

41 “接着,王对他左边的人说∶‘走开,你们这些上帝决定要惩罚的人,到那永不熄灭的烈火中去吧,那是为魔鬼和他们的天使准备的。 42 因为我饥饿时,你们没有给我食物;我口渴时,你们没有给我水喝; 43 我独在异乡时,你们没有留我住宿,我衣不蔽体时,你们没有给我衣服穿;我生病和坐牢时,你们没有来照顾我。’

44 “那些人回答说∶‘主啊,我们什么时候看见您饿了、渴了,独在异乡,没有衣服穿,生病或坐牢而没有帮助您呢?’

45 “王会对他们说∶‘我实话告诉你们,不论什么时候,你们拒绝帮助这些最卑微的人中的任何一个,就是在拒绝帮助我。’

46 “于是,那些邪恶之人将去得到永久的惩罚,而正直的人将获得永生。”

Footnotes

  1. 馬 太 福 音 25:15 五袋银币: 直译五个塔兰特。一个塔兰特相当于30000个迪纳里,一个迪纳里相当于一个劳力一天的工钱。