论周济穷人

“你们要小心,行善的时候不可张扬,故意叫人看见,否则就不能得你们天父的赏赐了。

“因此,周济穷人的时候,不要大吹大擂,像那些伪君子在会堂和街市上所行的一样,以博取人们的赞赏。我实在告诉你们,他们得到的赏赐仅此而已。 你们周济穷人的时候,右手所做的别叫左手知道, 要不声不响地去做。这样,鉴察隐秘事的天父必赏赐你们。

论祷告

“你们祷告时,不要像伪君子那样。他们喜欢站在会堂里和十字路口上公开祷告,故意让人看见。我实在告诉你们,他们得到的赏赐不过是人的赞赏。 你们祷告的时候,要进入内室,关上门,向你们肉眼看不见的父祈祷,鉴察隐秘事的父必赏赐你们。

“你们祷告时不可像外族人那样喋喋不休,他们以为长篇大论,就必蒙上帝垂听。 不可像他们那样,因为在你们祷告以前,你们的父已经知道你们的需要了。

“你们应当这样祷告,

“‘我们天上的父,
愿人们都尊崇你的圣名,
10 愿你的国度降临,
愿你的旨意在地上成就,就像在天上成就一样。
11 求你今天赐给我们日用的饮食。
12 饶恕我们的罪,
就像我们饶恕了得罪我们的人。
13 不要让我们遇见诱惑,
救我们脱离那恶者。
因为国度、权柄、荣耀都是你的,直到永远。阿们!’

14 “如果你们饶恕别人的过犯,你们的天父也必饶恕你们的过犯。 15 如果你们不饶恕别人的过犯,你们的天父也不会饶恕你们的过犯。

论禁食

16 “你们禁食的时候,不要像伪君子那样愁眉苦脸,因为他们故意蓬头垢面,好让别人知道他们在禁食。我实在告诉你们,他们得到的赏赐不过是人的赞赏。 17 你禁食的时候要梳头洗脸, 18 不叫人们看出你在禁食,只让你肉眼看不见的父知道,鉴察隐秘事的父必赏赐你。

论积财

19 “不要为自己在世上积攒财宝,世上有虫子咬,会生锈,又有贼闯进来偷。 20 你们要把财宝积攒在天上,天上没有虫子咬,不会生锈,也没有贼闯进来偷。 21 要知道,你的财宝在哪里,你的心也在哪里。

22 “眼睛是身上的灯。如果你的眼睛明亮,全身都光明; 23 要是你的眼睛昏花[a],全身就黑暗。如果你里面的光黑暗了,那黑暗是多么大啊!

24 “一个人不能服侍两位主人,因为他不是恨这位、爱那位,就是重这位、轻那位。你们不能又事奉上帝,又崇拜金钱。

不要忧虑衣食

25 “所以我告诉你们,不要为生活忧虑,如吃什么、喝什么,也不要为身体忧虑,如穿什么。难道生命不比饮食重要吗?身体不比穿着重要吗?

26 “你们看天上的飞鸟,它们不种,不收,也不在仓里积存粮食,你们的天父尚且养活它们,难道你们还不如飞鸟贵重吗? 27 你们谁能用忧虑使自己多活片刻呢?

28 “何必为穿着忧虑呢?你们看看野地的百合花是如何生长的,它们既不劳苦,也不纺织。 29 但我告诉你们,就连所罗门王最显赫时的穿戴还不如一朵百合花! 30 你们的信心太小了!野地里的草今天还在,明天就丢在炉中化为灰烬,上帝还这样装扮它们,何况你们呢? 31 所以,你们不要忧虑‘吃什么?喝什么?穿什么?’ 32 因为这些都是外族人的追求,你们的天父知道你们的需要。

33 “你们要先寻求上帝的国和祂的义,这一切都会赐给你们。 34 所以,不要为明天忧虑,因为明天自有明天的忧虑,一天的难处一天担就够了。

Footnotes

  1. 6:23 昏花”或作“邪恶”。

Kia tupato kei mahi i ta koutou mea tika i te aroaro o nga tangata, hei tirohanga ma ratou: penei kahore he utu ki a koutou a to koutou Matua i te rangi.

Na, ka atawhai koe i te rawakore, aua e whakatangihia te tetere i mua i a koe, kei pera me te hunga tinihanga i roto i nga whare karakia, i nga ara, kia whai kororia ai i nga tangata. He pono taku e mea nei ki a koutou, Kei a ratou ano te utu mo ratou.

Erangi ka atawhaitia e koe te rawakore, kei mohio tou maui ki ta tou matau e mea ai;

Kia ngaro ai tau atawhainga rawakore: a ko tou Matua e kite nei i te wahi ngaro, mana koe e utu.

A, ka inoi koe, kaua e pera me te hunga tinihanga; ko ta ratou hoki e pai ai ko te inoi tu i roto i nga whare karakia, i nga kokinga o nga ara, kia kitea ai e te tangata. He pono taku e mea nei ki a koutou, Kei a ratou ano te utu mo ratou.

Na, ka inoi koe, tomo atu ki tou ruma i roto rawa, a, no ka kati tou tatau, inoi ki tou Matua i te wahi ngaro; a ko tou Matua e kite nei i te wahi ngaro, mana koe e utu.

Na, ka inoi koutou, aua e whakahuatia noatia ko aua kupu ano, kei pera me nga tauiwi: ki ta ratou hoki ma nga kupu maha e rangona ai ratou.

Na, kei rite koutou ki a ratou: e matau ana hoki to koutou Matua ki nga mea e matea ana e koutou, i te mea kiano koutou i inoi ki a ia.

Na kia penei ta koutou inoi: E to matou Matua i te rangi, Kia tapu tou ingoa.

10 Kia tae mai tou rangatiratanga. Kia meatia tau e pai ai ki runga ki te whenua, kia rite ano ki to te rangi.

11 Homai ki a matou aianei he taro ma matou mo tenei ra.

12 Murua o matou hara, me matou hoki e muru nei i o te hunga e hara ana ki a matou.

13 Aua hoki matou e kawea kia whakawaia; engari whakaorangia matou i te kino. Nou hoki te rangatiratanga, te kaha, me te kororia, ake, ake. Amine.

14 Ki te whakarerea noatia iho hoki e koutou nga he o te tangata, ka whakarerea noatia iho ano o koutou e to koutou Matua i te rangi.

15 A, ki te kore e whakarerea noatia iho e koutou nga he o nga tangata, e kore ano e whakarerea noatia iho o koutou he e to koutou Matua.

16 Ka nohopuku hoki koutou, kei rite ki te hunga tinihanga, kaua e whakapoururu te kanohi; e whakaahua ke ana hoki ratou i o ratou kanohi, kia kitea ai e te tangata, e nohopuku ana. He pono taku e mea nei ki a koutou, Kei a ratou ano te utu mo rato u.

17 Engari ka nohopuku koe, kaukauria tou upoko, horoia hoki tou kanohi;

18 Kei kitea koe e te tangata e nohopuku ana, erangi e tou Matua i te wahi ngaro; a, ko tou Matua e kite nei i te wahi ngaro, mana koe e utu.

19 Kaua e purangatia he taonga mo koutou ki te whenua, ki te wahi e whakangaro ai te huhu, te waikura: ki te wahi hoki e keri ai te tahae, tahae ai.

20 Erangi purangatia mo koutou he taonga ki te rangi, ki te wahi e kore ai e whakangaro te huhu, te waikura, ki te wahi hoki e kore ai e keri te tahae, tahae ai:

21 Ko te wahi hoki i o koutou taonga, ko reira ano o koutou ngakau.

22 Ko te kanohi te rama o te tinana: na ki te atea tou kanohi, e marama katoa tou tinana.

23 Tena ki te kino tou kanohi, ka pouri katoa tou tinana. Na ki te pouri te marama i roto i a koe, ano te nui o tena pouri!

24 Kahore he tangata e pono te mahi ki nga rangatira tokorua: ka kino hoki ki tetahi, ka aroha ki tetahi; ka u ranei ki tetahi, a ka whakahawea ki tetahi. E kore e pono i a koutou te mahi ki te Atua, ki te taonga.

25 Koia ahau ka mea nei ki a koutou, Kaua e manukanuka ki to koutou ora, ki ta koutou e kai ai, ki ta koutou e inu ai; ki o koutou tinana ranei, ki ta koutou e kakahu ai. Ehara oti te ora i te rahi atu i te kai, me te tinana i te kakahu?

26 Tirohia nga manu o te rangi: kahore ratou e rui, kahore e kokoti, e kohikohi ranei ki nga whare witi; heoi e whangainga ana ratou e to koutou Matua i te rangi. Ehara oti koutou i te mea pai ake i era?

27 Ko wai o koutou e taea e ia te whakaaro iho, te hono tetahi wahi ki tona roa, kia kotahi te whatianga?

28 A he aha koutou i manukanuka ai ki te kakahu? Maharatia nga rengarenga o te whenua, te tupu; e kore nei e mahi, e kore nei ano e miro:

29 Ko taku kupu tenei ki a koutou, Kihai a Horomona, me tona kororia katoa, i rite ki tetahi o enei te whai kakahu.

30 Ha, ki te penei ta te Atua whakakakahu i te tarutaru o te whenua, e tupu nei inaianei, a apopo ka maka ki te oumu, e kore ianei tana i a koutou e rahi ake, e te hunga whakapono iti?

31 Na kaua ra e manukanuka, e mea, He aha ta tatou e kai ai? He aha ta tatou e inu ai? Me whakakakahu tatou ki te aha?

32 Ko enei mea katoa nei hoki ta nga tauiwi e rapu ai; e matau ana hoki to koutou Matua i te rangi e matea ana e koutou enei mea katoa.

33 Engari matua rapua tona rangatiratanga, me ana mea tika; a ka tapiritia enei mea katoa ma koutou.

34 No reira kaua e manukanuka ki o apopo: ma apopo ano ia e manukanuka. Kati ano i tona ra tona kino.

論賙濟窮人

「你們要小心,行善的時候不可張揚,故意叫人看見,否則就不能得你們天父的賞賜了。

「因此,賙濟窮人的時候,不要大吹大擂,像那些偽君子在會堂和街市上所行的一樣,以博取人們的讚賞。我實在告訴你們,他們得到的賞賜僅此而已。 你們賙濟窮人的時候,右手所做的別叫左手知道, 要不聲不響地去做。這樣,鑒察隱祕事的天父必賞賜你們。

論禱告

「你們禱告時,不要像偽君子那樣。他們喜歡站在會堂裡和十字路口上公開禱告,故意讓人看見。我實在告訴你們,他們得到的賞賜不過是人的讚賞。 你們禱告的時候,要進入內室,關上門,向你們肉眼看不見的父祈禱,鑒察隱祕事的父必賞賜你們。

「你們禱告時不可像外族人那樣喋喋不休,他們以為長篇大論,就必蒙上帝垂聽。 不可像他們那樣,因為在你們禱告以前,你們的父已經知道你們的需要了。

「你們應當這樣禱告,

『我們天上的父,
願人們都尊崇你的聖名,
10 願你的國度降臨,
願你的旨意在地上成就,就像在天上成就一樣。
11 求你今天賜給我們日用的飲食。
12 饒恕我們的罪,
就像我們饒恕了得罪我們的人。
13 不要讓我們遇見誘惑,
救我們脫離那惡者。
因為國度、權柄、榮耀都是你的,直到永遠。阿們!』

14 「如果你們饒恕別人的過犯,你們的天父也必饒恕你們的過犯。 15 如果你們不饒恕別人的過犯,你們的天父也不會饒恕你們的過犯。

論禁食

16 「你們禁食的時候,不要像偽君子那樣愁眉苦臉,因為他們故意蓬頭垢面,好讓別人知道他們在禁食。我實在告訴你們,他們得到的賞賜不過是人的讚賞。 17 你禁食的時候要梳頭洗臉, 18 不叫人們看出你在禁食,只讓你肉眼看不見的父知道,鑒察隱祕事的父必賞賜你。

論積財

19 「不要為自己在世上積攢財寶,世上有蟲子咬,會生銹,又有賊闖進來偷。 20 你們要把財寶積攢在天上,天上沒有蟲子咬,不會生銹,也沒有賊闖進來偷。 21 要知道,你的財寶在哪裡,你的心也在哪裡。

22 「眼睛是身上的燈。如果你的眼睛明亮,全身都光明; 23 要是你的眼睛昏花[a],全身就黑暗。如果你裡面的光黑暗了,那黑暗是多麼大啊!

24 「一個人不能服侍兩位主人,因為他不是恨這位、愛那位,就是重這位、輕那位。你們不能又事奉上帝,又崇拜金錢。

不要憂慮衣食

25 「所以我告訴你們,不要為生活憂慮,如吃什麼、喝什麼,也不要為身體憂慮,如穿什麼。難道生命不比飲食重要嗎?身體不比穿著重要嗎?

26 「你們看天上的飛鳥,牠們不種,不收,也不在倉裡積存糧食,你們的天父尚且養活牠們,難道你們還不如飛鳥貴重嗎? 27 你們誰能用憂慮使自己多活片刻呢?

28 「何必為穿著憂慮呢?你們看看野地的百合花是如何生長的,它們既不勞苦,也不紡織。 29 但我告訴你們,就連所羅門王最顯赫時的穿戴還不如一朵百合花! 30 你們的信心太小了!野地裡的草今天還在,明天就丟在爐中化為灰燼,上帝還這樣裝扮它們,何況你們呢? 31 所以,你們不要憂慮『吃什麼?喝什麼?穿什麼?』 32 因為這些都是外族人的追求,你們的天父知道你們的需要。

33 「你們要先尋求上帝的國和祂的義,這一切都會賜給你們。 34 所以,不要為明天憂慮,因為明天自有明天的憂慮,一天的難處一天擔就夠了。

Footnotes

  1. 6·23 昏花」或作「邪惡」。