Add parallel Print Page Options

18  I taua wa ka haere mai nga akonga ki a Ihu, ka mea, Ko wai te nui rawa i te rangatiratanga o te rangi?

Na ka karangatia e Ihu tetahi tamaiti nohinohi, ka whakaturia e ia ki waenganui i a ratou,

Ka mea, He pono taku e mea nei ki a koutou, Ki te kore koutou e tahuri, a e penei me nga tamariki nonohi, e kore koutou e tomo ki te rangatiratanga o te rangi.

Na, ki te whakaiti tetahi i a ia, a ka rite ki tenei tamaiti nohinohi, ko ia te nui rawa i te rangatiratanga o te rangi.

A, ki te manako tetahi ki tetahi tamaiti nohinohi penei, he whakaaro hoki ki toku ingoa, e manako ana ki ahau.

Tena ko tenei, ka he i tetahi tangata tetahi o enei mea nonohi e whakapono nei ki ahau, nui ke te pai ki a ia me i whakawerewerea ki tona kaki te kohatu mira kaihe, me i pungaia ia ki te rire o te moana.

Aue te mate mo te ao i nga take he! kua tino takoto rawa hoki he putanga mo nga take he; otiia aue te mate no tera tangata e puta ai te take he!

Ki te he koe i tou ringa, i tou waewae ranei, poutoa, maka atu: pai ke hoki mou te tomo ki te ora he kopa, he ringa mutu, i te maka ki te ahi ka tonu, he ringa rua, he waewae rua.

Ki te he hoki koe i tou kanohi, tikarohia, maka atu: pai ke hoki mou te tomo kanohi tahi ki te ora, i te maka kanohi rua ki te kapura o Kehena.

10 Kia mahara kei whakahawea ki tetahi o enei mea nohinohi: ko taku kupu hoki tenei ki a koutou, E titiro tonu ana o ratou anahera i te rangi ki te kanohi o toku Matua i te rangi.

11 I haere mai hoki te Tama a te tangata ki te whakaora i te mea i ngaro.

12 Pehea to koutou whakaaro? ki te mea he rau nga hipi a tetahi tangata, a ka kotiti ke tetahi, e kore ianei e waiho e ia nga iwa tekau ma iwa, ka haere i runga i nga maunga, rapu ai i te mea i kotiti ke?

13 A, ki te kitea, he pono taku e mea nei ki a koutou, tera atu, tona hari ki taua hipi, i te hari ki nga iwa tekau ma iwa kihai i kotiti ke.

14 Waihoki kahore he ngakau o to koutou Matua i te rangi kia ngaro tetahi o enei mea nonohi.

15 A, ki te hara tou teina ki a koe, haere, korerotia tona hara ki a ia, korua anake: ki te whakarongo ia ki a koe, ka riro i a koe tou teina.

16 A, ki te kore ia e whakarongo, kawea atu hei hoa mou kia kotahi, kia tokorua ranei, kia mau ai nga kupu katoa i nga mangai o nga kaiwhakarongo tokorua, tokotoru ranei.

17 A, kite pake ia ki a raua, korerotia ki te hahi: a ki te pake ano ia ki te hahi, me waiho e koe hei tautangata, hei pupirikana.

18 He pono taku e mea nei ki a koutou, Ko a koutou e here ai i te whenua e herea ano ki te rangi: ko a koutou e wewete ai i te whenua e wetekia ano ki te rangi.

19 Tenei ano taku kupu ki a koutou, Ki te mea ka tokorua o koutou e rite tahi ana nga whakaaro i te whenua mo tetahi mea e inoi ai raua, e meinga ano mo raua e toku Matua i te rangi.

20 Na, ko te wahi e whakaminea ai te hunga tokorua, tokotoru ranei, he whakaaro ki toku ingoa, kei reira ahau kei waenganui i a ratou.

21 Katahi ka haere a Pita ki a ia, ka mea, E te Ariki, kia hia nga haranga o toku teina ki ahau, me taku whakarere noa iho i tona hara? kia whitu?

22 Ka mea a Ihu ki a ia, E kore ahau e mea ki a koe, Kia whitu: engari, Kia whitu tekau whitu.

23 Koia ka rite ai te rangatiratanga o te rangi ki tetahi kingi, i mea kia korerotia ki a ia ana moni e ana pononga.

24 A, ka timata ia te ui, ka kawea ki a ia he tangata, tekau mano nga taranata i a ia.

25 A te whai rawa ia hei utu, ka mea tona ariki kia hokona ia, tana wahine me ana tamariki, me ana taonga katoa, hei whakautu.

26 Na ka tapapa iho taua pononga, ka koropiko ki a ia, ka mea, E te Ariki, kia ata hanga ki ahau, a ka utua katoatia e ahau ki a koe.

27 Na ka oho i te aroha te ariki o taua pononga, tuku ana i a ia, a whakarerea noatia iho e ia ana moni tarewa.

28 Heoi te putanga o taua pononga ki waho, ka kite i tetahi o ona hoa pononga, kotahi rau ana pene i a ia: na hopukia ana e ia, notia iho te kaki, me te ki ano, Utua taku nama.

29 Heoi tapapa ana tona hoa pononga ki ona waewae, ka inoi ka a ia, ka mea, Kia ata hanga ki ahau, a ka utua katoatia e ahau ki a koe.

30 A kihai ia i pai: heoi haere ana, maka ana i a ia ki te whare herehere, kia utua katoatia ra ano te nama.

31 Heoi, no te kitenga o ona hoa pononga i taua meatanga, nui atu to ratou pouri, a haere ana, whakaaturia ana ki to ratou ariki nga mea katoa i meatia.

32 Katahi ka karanga tona ariki i a ia, ka mea ki a ia, Pononga kino, i whakarerea noatia e ahau taua moni tarewa katoa i a koe, nau hoki i inoi ki ahau:

33 Ehara oti i te tika kia tohungia e koe tou hoa pononga, me ahau hoki i tohu i a koe?

34 Na ka riri tona ariki, a tukua ana ia ki nga kaiwhakamamae, kia utua katoatia ra ano tana nama.

35 Tera ano e pera toku Matua i te rangi ki a koutou, ki te kore e whakarerea noatia i roto i o koutou ngakau nga he o te teina o tenei, o tenei, o koutou.

谁是最伟大的?

18 这时,门徒们走过来,问耶稣∶“天国里谁最伟大?” 耶稣招呼过来一个孩子,让他站在他们面前, 说∶“我实话告诉你们,除非你们内心变得像孩子一样,否则你们永远进不了天国。 谁像这个孩子一样谦卑,谁就是天国里最伟大的人。

“谁以我的名义接受像这个孩子的人,谁就是在接受我。

耶稣警告犯罪的原因

这些孩子相信我,如果有人导致他们其中的一个去犯罪,他就要遭殃了,那么最好是让他挂着磨盘沉到海底去。 我为这个世上的人感到惋惜,因为总有使人犯罪的事情发生。这些事情必然会发生,导致这些事情发生的人要有祸了。 如果你的手或脚使你犯罪,就把它们砍下来扔掉。对于你来说,与其四肢俱全地被投入永恒的地狱之火,不如舍弃身体的一部分而获永生; 如果你的眼睛使你犯罪,就把它挖出来扔掉。对于你来说,与其双目俱全地被投入地狱之火,不如独眼而得到永生。

迷途的羔羊的寓言

10 要当心,不要看不起这些小孩子,我告诉你们,在天堂里,他们的天使总是与天父同在。 11  [a]

12 “有人有一百只羊,其中的一只跑丢了,这个人会把另外九十九只羊留在山上,去寻找那只迷途的羊。 13 我实话告诉你们,一旦他找到了那只迷途的羔羊,他的喜悦会比他为那九十九只没有迷失的羊的喜悦还要大。 14 同样,你们的天父也不愿意这些孩子中的任何一个迷失。

纠正错误行为

15 如果你的兄弟亏待了你,你不要声张,只在你俩之间指出他的错误。如果他听得进你的话,你就挽救了你的兄弟; 16 如果他听不进你的话,你就要找一两个证人一同去见他,这样‘对他的每一项指控都会得到两三个人的证明。’ [b] 17 如果他还听不进他们的话,你就去告诉教会,如果他连教会的话也不听,那么你就要像对待非教徒或者税吏那样来对待他。

18 “我实话告诉你们,你们在地上所做的审判,就是上帝的审判;你们在地上许下的宽恕,就是上帝的宽恕。 [c]

19 “我实话告诉你们,你们在地上的人若有两人同心祈祷一件事,天父就会成全你们的。 20 这是因为只要有两三个信仰我的人聚在一起,我一定会在他们中间。”

原谅的故事

21 彼得走上前来问∶“主,如果我的兄弟不断地亏待我,我要原谅他几次呢?七次够吗?”

22 耶稣说∶“我告诉你,不只七次,而是七十个七次 [d]

23 “天国就像一个国王,他要和他的奴仆清算帐目。 24 国王开始算帐了。一个欠了国王好几千块银币的人被带到他面前。 25 欠债人无钱还债,主人命令他卖掉他所有的一切,甚至他的妻子和儿女,好偿还债务。 26 这个奴仆跪在国王面前哀求∶‘请您宽容我吧,我一定会还清债款的。’ 27 国王可怜他,就免了他的债,把他放了。

28 “这个奴仆离开国王后,就去找另外一个与他一起当差的奴仆,那个奴仆欠了他一百个银币。他卡住那个奴仆的脖子说∶‘还我的钱!’

29 “那个奴仆跪在地上哀求说∶‘请宽容我吧,我一定还清欠你的钱。’ 30 可是第一个奴仆不答应,而是把他的同伴送进了监狱,不还清欠债,就不放他出来。 31 其他的奴仆们目睹这一切,非常难过,就去告诉主人发生的一切。

32 “于是,主人把第一个奴仆叫回来,对他说∶‘你这个恶奴。你欠了我那么多的钱,你求我可怜你,我就免了你的债务, 33 难道你不该像我可怜你一样,可怜你的同伴吗?’ 34 主人非常生气,就把这个奴仆投进监狱。他不还清所有的债务,就不放他出来。

35 “除非你们从心底里宽恕你们的兄弟,否则,天父就会像那个国王对待他的奴仆一样对待你们。”

Footnotes

  1. 馬 太 福 音 18:11 一些希腊版本增有第11句∶“因为人子是来拯救迷失的人们的。”
  2. 馬 太 福 音 18:16 引自旧约《申命记》19:15。
  3. 馬 太 福 音 18:18 你们在人间禁止的事,在天国里也会被禁止,你们在人间允许的事,在天堂里也会被允许。
  4. 馬 太 福 音 18:22 也可做“七十七次”。

天國裡誰最大(A)

18 那時,門徒前來問耶穌:“天國裡誰是最大的呢?” 耶穌叫了一個小孩子站在他們當中,說: “我實在告訴你們,如果你們不回轉,變成像小孩子一樣,一定不能進天國。 所以,凡謙卑像這小孩子的,他在天國裡是最大的。 凡因我的名接待一個這樣的小孩子的,就是接待我; 但無論誰使一個信我的小弟兄犯罪,倒不如拿一塊大磨石拴在他的頸項上,把他沉在深海裡。

堅拒使人犯罪(B)

“這世界有禍了,因為充滿使人犯罪的事。這些事是免不了的,但那使人犯罪的有禍了! 如果你的一隻手或一隻腳使你犯罪,就把它砍下來丟掉;你一隻手或一隻腳進永生,總比有兩隻手或兩隻腳被投進永火裡好。 如果你的一隻眼睛使你犯罪,就把它挖出來丟掉;你一隻眼睛進永生,總比有兩隻眼睛被投進地獄的火裡好。

迷羊的比喻(C)

10 “你們要小心,不要輕視這些小弟兄中的一個。我告訴你們,他們的使者在天上,常常見到我天父的面。(有些抄本有第11節:“人子來,是要拯救失喪的人。”) 12 你們認為怎樣?有一個人,他有一百隻羊,如果失了一隻,他會不把九十九隻留在山上,去尋找那迷失的嗎? 13 我實在告訴你們,他若找到了,就為這一隻羊歡喜,勝過為那九十九隻沒有迷失的。 14 照樣,你們在天上的父是不願意這些小弟兄中有一個失喪的。

怎樣對待犯了罪的弟兄

15 “如果你的弟兄犯了罪(“犯了罪”有些抄本作“得罪你”),你趁著和他單獨在一起的時候,要去指出他的過失來。如果他肯聽,你就得著你的弟兄。 16 如果他不肯聽,就另外帶一兩個人同去,好使一切話,憑兩三個證人的口,可以確定。 17 如果他再不聽,就告訴教會;如果連教會他也不聽,就把他看作教外人和稅吏吧。

18 “我實在告訴你們,你們在地上捆綁的,在天上也被捆綁;你們在地上釋放的,在天上也被釋放。 19 我又告訴你們,你們當中若有兩個人,在地上同心為甚麼事祈求,我在天上的父必為他們成全。 20 因為無論在哪裡,有兩三個人奉我的名聚會,我就在他們中間。”

不饒恕人的也得不著饒恕

21 那時,彼得前來問耶穌:“主啊,如果我的弟兄得罪我,我要饒恕他多少次?七次嗎?” 22 耶穌對他說:“我告訴你,不是七次,而是七十個七次(“七十個七次”或譯:“七十七次”)。 23 因此,天國好像一個王,要和他的僕人算帳, 24 剛算的時候,有人帶了一個欠下六千萬銀幣的人來。 25 他沒有錢償還,主人就下令叫人把他和他的妻子兒女,以及一切所有的都賣掉,用來償還。 26 那僕人就跪下拜他,說:‘請寬容我,我會把一切還給你的。’ 27 主人動了慈心,把那僕人放了,並且免了他的債。 28 那僕人出來,遇見一個欠了他一百個銀幣的僕人,就抓住他,扼著他的喉嚨,說:‘把你欠我的錢還給我。’ 29 那和他一同作僕人的就跪下求他,說:‘請寬容我,我會還給你的。’ 30 他卻不肯,反而把他帶走,關在監裡,等他把所欠的還清。 31 其他的僕人看見這事,非常難過,就去向主人報告這一切事情。 32 於是主人叫他來,對他說:‘你這個惡僕,你求我,我就免了你欠我的一切。 33 難道你不應該憐憫你的同伴,好像我憐憫你一樣嗎?’ 34 於是主人大怒,把他送去服刑,等他把所欠的一切還清。 35 如果你們各人不從心裡饒恕你的弟兄,我的天父也必這樣待你們。”