Add parallel Print Page Options

Jezus over de toekomst

21 Hij keek op en zag hoe de rijken hun gaven in de collectekist gooiden. Er kwam ook een arme weduwe. Zij deed er twee koperen muntjes in. ‘Kijk,’ zei Hij, ‘die arme weduwe heeft meer gegeven dan al de anderen bij elkaar. Want de rijken hebben vanuit hun rijkdom gegeven, maar deze vrouw gaf van haar armoede alles wat nodig was voor haar levensonderhoud.’

Enkele van zijn leerlingen wezen op de mooie, grote stenen van de tempel en de prachtige versieringen op de muren. Maar Jezus zei: ‘Er komt een tijd dat al deze dingen die jullie zo mooi vinden, vernietigd worden. Geen steen zal op de andere blijven. Er zal niets van overblijven dan één grote puinhoop.’ ‘Wanneer gebeurt dat, Meester?’ vroegen ze Hem. ‘En hoe kunnen we weten dat het zover is?’ Hij antwoordde: ‘Laat je niet misleiden. Want er zullen velen komen die van zichzelf zeggen dat zij de Christus zijn en die beweren dat het einde er bijna is. Maar geloof hen niet! Wanneer jullie horen over oorlogen en opstanden, raak dan niet in paniek. Die dingen moeten wel gebeuren, maar het einde komt dan nog niet. 10 Het ene volk zal tegen het andere worden opgehitst. En het ene koninkrijk tegen het andere. 11 Er zullen geweldige aardbevingen komen, hongersnoden en epidemieën. Nu hier en dan weer daar. In het heelal zullen verschrikkelijke dingen gebeuren. 12 Maar er zal eerst een tijd van bijzonder zware vervolging komen. Jullie zullen naar de synagogen en gevangenissen worden gesleurd. Jullie zullen voor koningen en andere hoge autoriteiten moeten verschijnen, ter wille van mijn naam. 13 Het zullen allemaal kansen zijn om over Mij te vertellen. 14 Ga niet van tevoren bedenken wat je zult zeggen om je te verdedigen. Onthoud dat goed! Ik zal jullie de juiste woorden in de mond leggen. 15 Ik zal jullie een wijsheid geven waar je tegenstanders niet van terug hebben. 16 Zelfs je ouders, broers, familie en vrienden zullen je verraden en laten arresteren. Sommigen van jullie zullen gedood worden. 17 Iedereen zal jullie haten, omdat jullie bij Mij horen. 18 Maar geen haar op je hoofd zal gekrenkt worden. 19 Door stand te houden, zullen jullie je leven redden.

20 En als je ziet dat Jeruzalem wordt belegerd, is dat het teken dat de verwoesting van de stad nadert. 21 Laten de mensen die dan in Judea zijn, naar de bergen vluchten. En wie op het platteland zijn, moeten niet naar de stad gaan. 22 Want in die dagen zal God zijn oordeel voltrekken. De woorden van de profeten zullen dan in vervulling gaan. 23 Het zal een vreselijke tijd worden voor vrouwen die zwanger zijn of een baby hebben. Er zal een diepe ellende over dit land komen. God zal zijn toorn op dit volk koelen. 24 De mensen zullen afgeslacht of als krijgsgevangenen over de hele wereld verstrooid worden. Vreemde volken zullen Jeruzalem overwinnen en vertrappen tot aan hun tijd een einde komt. 25 Er zullen vreemde verschijnselen in het heelal zijn: waarschuwingen en tekenen van de zon, maan en sterren. De volken op aarde zullen in paniek raken. Ze zullen helemaal overstuur raken door het gebulder van de zee en de branding. 26 De mensen zullen het besterven van angst, omdat ze denken dat de wereld vergaat. Want de machten van het heelal zullen door elkaar worden geschud. 27 En dan zal iedereen Mij, de Mensenzoon, zien komen in een wolk, met macht en schitterende majesteit. 28 Dus als deze dingen beginnen, ga dan rechtop staan en kijk omhoog! Want je verlossing is niet ver meer!’

29 Hij maakte het hun duidelijk met deze gelijkenis: ‘Let eens op de vijgeboom of op een andere boom. 30 Wanneer je de blaadjes ziet uitkomen, weet je dat het bijna zomer is. 31 Wanneer je ziet gebeuren wat Ik zojuist heb gezegd, kun je er van opaan dat het Koninkrijk van God er bijna is. 32 Ik verzeker jullie: al deze dingen zullen gebeuren, nog voordat deze generatie voorbij is. 33 De hemel en de aarde zullen verdwijnen, maar mijn woorden zeker niet. 34 Pas op! Laat je niet door mijn plotselinge komst overrompelen, laat je niet bedwelmen door allerlei uitspattingen en door te veel te drinken, laat je niet in beslag nemen door de zorgen van het leven. 35 Want voor alle bewoners van de aarde zal die dag van mijn komst komen. 36 Wees daarom voortdurend op je hoede, bid steeds dat je veilig door de komende verschrikkingen heen zult komen en dat je daarna bij Mij, de Mensenzoon, mag zijn.’

37 Elke dag ging Jezus naar de tempel om onderwijs te geven. 38 De mensen kwamen al vroeg in de morgen naar Hem luisteren. En elke avond ging Hij de stad uit om ergens op de Olijfberg de nacht door te brengen.

Waral cäkil wi ri cusipaj jun malcaˈn ixok ri sibalaj mebaˈ

21  Pa ri nimalaj rachoch Dios ri Jesús xeril ri kˈinomab ri tajin cäquiya ri qui rajil pa ri cˈolibal ri cäyiˈ wi ri cuchuj. Xril xukujeˈ jun chichuˈ malcaˈn ri sibalaj mebaˈ. Xeuya cˈu quieb puak ri man nim tä rajil pa ri cˈolibal cuchuj, craj ne xa jun centavo rajil ri quieb puak riˈ. Xubij cˈu ri Jesús: Kas tzij ri quinbij chiwe chi we mebaˈlaj chichuˈ malcaˈn riˈ, are nim na waˈ ri xuya ri areˈ chquiwäch conojel ri juleˈ winak ri qui yoˈm que. Ri juleˈ winak chic qui yoˈm jubikˈ che ri qˈuia ri cˈo cucˈ. Are cˈu we chichuˈ malcaˈn riˈ, pune sibalaj mebaˈ, u yoˈm ronojel ri tzukubal re, ―xcha chque.

Ri Jesús cutzijoj chi cäwulix na ri nimalaj rachoch Dios

E cˈo cˈu jujun chque ri winak tajin quetzijon chrij ri nimalaj rachoch Dios chi wiktal cucˈ jeˈlalaj taj abaj, xukujeˈ cucˈ lokˈalaj tak sipanic. Xubij cˈu ri Jesús: Copan na ri kˈij ri man cäcanaj tä na can jun abaj puwiˈ jun abaj chic re we ja riˈ ri quiwilo. Conojel quewulix na, ―xcha chque.

Queilitaj na qˈuia tak etal cˈä mäjok ri qˈuisbal re ronojel

Xquitaˈ cˈu che ri Jesús, xquibij: Kajtij, ¿jampaˈ cäbantaj na waˈ? ¿A cˈo etal ri cukˈalajisaj chkawäch chi are kˈij riˈ ri cäban na ri xbij la chke? ―xecha che.

Xubij ri Jesús: Chichajij iwib rech mixsubtajic. E qˈuia ri quepe na ri cäquicoj na ri nu biˈ, cäquibij: “In riˈ ri Cristo,” ―quecha na. Xukujeˈ cäquibij: “Ketetinak chi lok ri kˈij,” ―quecha riˈ, ―cächa ri Jesús. Mixeˈ cˈu cucˈ ri e areˈ, ―cächa ri Jesús chque. Aretak quita u tzijol nimalaj chˈoj xukujeˈ chi cäquiwalijisaj quib ri winak chquij kˈatal tak tzij, mixej iwib. Rajwaxic chi nabe cäbantaj na waˈ we riˈ, ―cächa chque. Cˈä mäjok ri qˈuisbal re we kˈij junab riˈ, ―xcha ri Jesús.

10 Te riˈ xubij chi ri Jesús chque: Quechˈojin na ri winak, ri juchˈob winak cucˈ ri juchˈob chic. Xukujeˈ cächˈojin na jun tinimit rucˈ jun tinimit chic, ―cächaˈ. 11 Cäpe na nimalaj wiˈjal pa tak jujun tinimit. Pa tak niqˈuiaj tinimit chic quepe na lawalo tak yabil. Quepe cˈu na nimak tak cäbrakan. Queilitaj na xibibalalaj tak jastak xukujeˈ nimalaj tak etal chicaj, ―xcha chque.

12 Nabe cˈut chquiwäch waˈ we jastak riˈ quixquichap na ri winak, quixquijach na pa qui kˈab ri qui nimakil ri winak, xukujeˈ quixquicoj na pa cheˈ. Quixquicˈam na bi chquiwäch nimak tak tataˈib ri quetakan pa qui wiˈ ri winak, xukujeˈ chquiwäch kˈatal tak tzij rumal wech in, ―xcha chque. 13 Are kˈij waˈ rech quinikˈalajisaj na in chquiwäch, ―cächaˈ. 14 Cˈol baˈ pa iwanimaˈ chi michomaj na bic jas riˈ ri quibij na chutoˈic iwib. 15 Ri in quinya na chiwe ri rajwaxic u tzijoxic, xukujeˈ quinya ri i noˈj. Ri i cˈulel man cäquirik tä chi na jas cäquibij chiwe, man quechˈacan tä pi wiˈ, ―cächaˈ. 16 Cäban na tzijtal chiwij cumal ri i tat, i nan, ri iwachalal, ri iwachiˈl rech quixjach bic. Quecämisax na jujun chiwe. 17 Conojel cäquetzelaj na i wäch xa rumal wech in, ―cächaˈ. 18 Man cäsach tä cˈu na u wäch jun chiwe. 19 We quichˈij waˈ, quixtoˈtaj na, cˈo na ri i cˈaslemal ri man cˈo tä u qˈuisic, ―xcha ri Jesús chque.

20 Aretak quiwil ri tinimit Jerusalén sutim rij cumal soldados, chichˈoboˈ chi cäsach na u wäch ri tinimit chanim. 21 Pa ri kˈij riˈ ri winak ri e cˈo pa Judea cheanimaj bi pa tak ri juyub. Ri e cˈo pa ri tinimit, chebel bic. Ri e cˈo pa tak ri juyub, meboc chi bi pa ri tinimit, ―cächaˈ. 22 Are cˈu waˈ ri kˈij ri cätoj na u qˈuexel ri qui mac ri winak aj Jerusalén cho ri Dios. Cäbantaj na ronojel ri tzˈibam chrij we tinimit riˈ, ―cächaˈ. 23 ¡Tokˈob cˈu qui wäch ri ixokib ri yawab tak winak chic, xukujeˈ ri e cˈo alaj tak cal ri cˈä tajin quetuˈnic pa ri kˈij riˈ! Cäcˈoji cˈu na nimalaj cˈäxcˈol cho ruwächulew. Are cäpe na ri nimalaj royowal ri Dios pa qui wiˈ ri winak re ri tinimit riˈ, ―cächaˈ. 24 E qˈuia ri quecämisax na cucˈ tak chˈichˈ. Quechap cˈu niqˈuiaj, quecˈam cˈu na bi naj pa tak ronojel tinimit. Ri tinimit Jerusalén cäban na pa tak akan cumal ri winak ri man e aj Israel taj, cˈä cätzˈakat na ri kˈij ri yoˈm chque we winak riˈ chi jeˈ cäcaˈn waˈ, ―xcha ri Jesús chque.

Waral cäkil wi jas ru petic ri Ralcˈual ri Dios ri Kas Winak

25 Quecˈoji na etal ajsic chrij ri kˈij, chrij ri icˈ, chquij tak ri chˈimil. Sibalaj cˈäx cäquirik na ri winak ri e cˈo cho ruwächulew. Man cäquirik tä chic jas cäcaˈno, xane sibalaj cäquixej na quib rumal ri nimalaj rokˈebal ri cuban ruwojaˈ re ri mar, ―cächaˈ. 26 Cäbirbit na ri canimaˈ ri winak rumal ri xibriquil xukujeˈ rumal ru chomaxic waˈ ri cäbantaj na cho ruwächulew. Queyicopisax na ri u chukˈab ri caj, ―xchaˈ. 27 Te cˈu riˈ quilitaj na chi quinpetic, in riˈ ri Ralcˈual ri Dios ri Kas Winak, pa jun sutzˈ rucˈ nimalaj nu chukˈab, cänimarisax cˈu na nu kˈij, ―cächaˈ. 28 Aretak quechap qui banic waˈ we riˈ ri nu bim chiwe, chiwilampeˈ, chixcaˈy chicaj. Cäketet chi cˈu lok ri kˈij ri quixutor na ri Dios, ―xcha chque.

29 Xutzijoj cˈu jun cˈutbal chic re tijonic chque, xubij: Chiwilampe ri u cheˈal higos, xukujeˈ ronojel u wäch cheˈ. 30 Aretak quiwilo chi quetux ri qui xak, quichˈob pa iwe wi chi ketetinak chi lok ri kˈalaj. 31 Je riˈ xukujeˈ ri ix aretak quiwilo chi cäbantaj waˈ ri nu tzijom chiwe, chichˈoboˈ chi xak jubikˈ craj chi cäpe ri Dios che takanic pa qui wiˈ ri winak, ―xcha chque.

32 Kas tzij quinbij chiwe chi man cocˈow tä na we kˈij junab riˈ cˈä cäbantaj na ronojel. 33 Cäsach cˈu na u wäch ri caj, xukujeˈ ruwächulew, are cˈu ri nu tzij ri nu bim chiwe, quebantaj na waˈ, ―xcha ri Jesús chque.

34 Chichajij baˈ iwib rech man queˈ tä iwanimaˈ cucˈ tak nimakˈij, kˈabaric, rech man queˈ tä ne cucˈ niqˈuiaj jastak chic ajuwächulew pune are ri i chac, pune are ri qui tzukic iwalcˈual. Teˈtalic cˈut cäpe na ri kˈij riˈ chiwij jas jun awanel. 35 Jeˈ u petic waˈ ri kˈij riˈ pa qui wiˈ conojel winak ri e cˈo cho ruwächulew, ―cächaˈ. 36 Chiwila baˈ iwib amakˈel ronojel kˈij jas ri quibano, chibana orar amakˈel che ri Dios rech cäyiˈ na chiwe chi quixresaj na chuwäch ronojel waˈ ri cäpe na cho ruwächulew. Chibana waˈ rech cuyaˈ quixtaqˈui na chnuwäch in pa utzil, in riˈ ri Ralcˈual ri Dios ri Kas Winak, ―xcha ri Jesús chque.

37 Ri Jesús xuya tijonic ronojel kˈij pa ri nimalaj rachoch Dios. Chakˈab cˈut xel bic, xcanaj can pa ri juyub ri cojom Ujuyubal Olivos che ru biˈ. 38 Sibalaj akˈab cäquimulij quib ri winak chuwäch ri Jesús pa ri nimalaj rachoch Dios chutatabexic ru tzij.