Add parallel Print Page Options

做先知讲道胜于说方言

14 你们要追求爱,也要切慕属灵的恩赐,其中更要羡慕的是做先知讲道[a] 那说方言的原不是对人说,乃是对神说,因为没有人听出来,然而他在心灵里却是讲说各样的奥秘。 但做先知讲道的是对人说,要造就、安慰、劝勉人。 说方言的是造就自己,做先知讲道的乃是造就教会。 我愿意你们都说方言,更愿意你们做先知讲道;因为说方言的若不翻出来,使教会被造就,那做先知讲道的就比他强了。 弟兄们,我到你们那里去,若只说方言,不用启示或知识或预言或教训给你们讲解,我于你们有什么益处呢? 就是那有声无气的物,或箫或琴,若发出来的声音没有分别,怎能知道所吹所弹的是什么呢? 若吹无定的号声,谁能预备打仗呢? 你们也是如此,舌头若不说容易明白的话,怎能知道所说的是什么呢?这就是向空说话了。 10 世上的声音或者甚多,却没有一样是无意思的。 11 我若不明白那声音的意思,这说话的人必以我为化外之人,我也以他为化外之人。

当求多得造就教会的恩赐

12 你们也是如此,既是切慕属灵的恩赐,就当求多得造就教会的恩赐。 13 所以那说方言的,就当求着能翻出来。 14 我若用方言祷告,是我的灵祷告,但我的悟性没有果效。 15 这却怎么样呢?我要用灵祷告,也要用悟性祷告;我要用灵歌唱,也要用悟性歌唱。 16 不然,你用灵祝谢,那在座不通方言的人既然不明白你的话,怎能在你感谢的时候说“阿门”呢? 17 你感谢的固然是好,无奈不能造就别人。 18 我感谢神,我说方言比你们众人还多, 19 但在教会中,宁可用悟性说五句教导人的话,强如说万句方言。

20 弟兄们,在心志上不要做小孩子,然而在恶事上要做婴孩,在心志上总要做大人。 21 律法上记着:“主说:‘我要用外邦人的舌头和外邦人的嘴唇向这百姓说话,虽然如此,他们还是不听从我。’” 22 这样看来,说方言不是为信的人做证据,乃是为不信的人;做先知讲道不是为不信的人做证据,乃是为信的人。 23 所以,全教会聚在一处的时候,若都说方言,偶然有不通方言的或是不信的人进来,岂不说你们癫狂了吗? 24 若都做先知讲道,偶然有不信的或是不通方言的人进来,就被众人劝醒,被众人审明, 25 他心里的隐情显露出来,就必将脸伏地敬拜神,说:“神真是在你们中间了!”

用恩赐当合宜

26 弟兄们,这却怎么样呢?你们聚会的时候,各人或有诗歌,或有教训,或有启示,或有方言,或有翻出来的话,凡事都当造就人。 27 若有说方言的,只好两个人,至多三个人,且要轮流着说,也要一个人翻出来。 28 若没有人翻,就当在会中闭口,只对自己和神说就是了。 29 至于做先知讲道的,只好两个人或是三个人,其余的就当慎思明辨。 30 若旁边坐着的得了启示,那先说话的就当闭口不言。 31 因为你们都可以一个一个地做先知讲道,叫众人学道理,叫众人得劝勉。 32 先知的灵原是顺服先知的, 33 因为神不是叫人混乱,乃是叫人安静。

妇女不宜在会中讲道

34 妇女在会中要闭口不言,像在圣徒的众教会一样,因为不准她们说话。她们总要顺服,正如律法所说的。 35 她们若要学什么,可以在家里问自己的丈夫,因为妇女在会中说话原是可耻的。 36 神的道理岂是从你们出来吗?岂是单临到你们吗?

37 若有人以为自己是先知或是属灵的,就该知道我所写给你们的是主的命令。 38 若有不知道的,就由他不知道吧!

39 所以我弟兄们,你们要切慕做先知讲道,也不要禁止说方言。 40 凡事都要规规矩矩地按着次序行。

Footnotes

  1. 哥林多前书 14:1 原文作:是说预言。下同。

14  Whaia te aroha; kia matenui ki nga mea wairua, ko te mea nui rawa ia kia poropiti koutou.

Ki te mea he reo ke te korero a tetahi, ehara tana i te korero ki nga tangata, engari ki te Atua: e kore hoki te tangata e matau; heoi e korero ana ia, ara te wairua, i nga mea ngaro.

Ko te tangata ia e poropiti ana, e korero ana ia ki nga tangata hei hanga i te pai, hei whakahirihiri, hei whakamarie.

Ko te tangata e korero ana he reo ke, e hanga ana i te pai mona ake; ko te tangata ia e poropiti ana e hanga ana i te hahi.

He pai tonu ki ahau me i korero koutou i nga reo ke, erangi ia kia poropiti koutou: nui atu hoki te poropiti i te tangata korero i nga reo, ki te kore ia e whakamaori, hei hanga mo te whare, ara mo te hahi.

Na, e oku teina, ki te haere atu ahau ki a koutou me te korero i nga reo ke, ma te aha ka whiwhi ai koutou i te pai i ahau, ki te mea ehara taku korero ki a koutou i te whakakite, i te matauranga, i te mahi poropiti, i te whakaako ranei?

Na ahakoa nga mea kahore he ora, he reo tona, he putorino ranei, he hapa ranei, ki te kore e puta ke te tangi, me pehea e mohiotia ai te rangi o te putorino, o te hapa ranei?

Ki te kahore hoki e marama te tangi o te tetere, ko wai e takatu ki te whawhai?

Waihoki ko koutou, ki te kahore o koutou arero e korero i te kupu marama, me pehea ka mohiotia ai te mea i korerotia? e korero hoki koutou ki te hau.

10 Tena pea kei te ao aua reo maha, heoi kahore he reo tikangakore.

11 Na, ki te kore e kitea e ahau te tikanga o te reo, ka meinga ahau e te tangata e korero ana he tautangata; hei tautangata ano ki ahau taua tangata e korero ana.

12 Me koutou ano, ka matenui na koutou ki nga mea wairua, me whai kia hira to koutou pai hei hanga i te whare, ara i te hahi.

13 Na, ko te tangata e korero ana i te reo ke, me inoi kia taea e ia te whakamaori.

14 Ki te mea hoki he reo he toku ina inoi, ko toku wairua te inoi ana; ko toku mahara ia kahore he hua.

15 Me pehea ra? Ka inoi ahau i runga i te wairua, a ka inoi ano i runga i te mahara; ka waiata ahau i runga i te wairua, ka waiata ano i runga i te mahara.

16 Penei, mehemea ki te whakapai koe i runga i te wairua, me pehea te tangata e noho ana i te wahi o te kuware ka mea ai, Amine, ki tau whakawhetai? e kore hoki ia e mohio ki tau e korero ai.

17 He pono ka pai tau whakawhetai, otiia e kore e hanga te pai o tera.

18 E whakawhetai ana ahau ki te Atua, moku i korero i nga reo maha atu i o koutou katoa:

19 Otiia i roto i te hahi, pai ke atu ki ahau te korero i nga kupu e rima i runga i te mahara, hei ako mo era atu, i te korero i nga kupu tekau mano i te reo ke.

20 E oku teina, aua o koutou mahara e whakatupu tamariki; ko te mauahara ia, tena hei kohungahunga koutou, engari ko nga mahara kia kaumatua.

21 Ka oti te tuhituhi i roto i te ture, He tangata reo ke, he ngutu ke hei kaikorero maku ki tenei iwi; heoi e kore tonu ratou e rongo ki ahau, e ai ta te Ariki.

22 No reira hei tohu nga reo ke, ehara ki te hunga whakapono, engari ki te hunga kahore e whakapono: ko te mahi poropiti ia he tohu, ehara ki te hunga kahore e whakapono, engari ki te hunga e whakapono ana.

23 Na, kite huihui te hahi katoa ki te wahi kotahi, a ka korero te katoa i nga reo, a ka tomo mai te hunga kuware, te hunga whakaponokore, e kore ranei ratou e mea he porangi koutou?

24 Tena ka poropiti katoa, a ka tapoko mai tetahi tangata whakaponokore, kuware ranei, ka mau tona he i te katoa, ka whakawakia e te katoa;

25 Ka whakakitea nga mea ngaro o tona ngakau; na ka takoto tapapa ia, ka koropiko ki te Atua, me tana ki ake ano, he pono kei roto i a koutou te Atua.

26 Na, e pehea ana tena, e oku teina? Ka huihui koutou, he waiata ta tetahi o koutou, he whakaako ta tetahi, he reo ta tetahi, he whakakitenga ta tetahi, he whakamaoritanga ta tetahi. Meinga nga mea katoa hei hanga mo te whare.

27 Ki te korero tetahi i te reo ke, kia tokorua, kei neke ake i te tokotoru ki te korero, me takikotahi; kia kotahi hoki hei whakamaori:

28 Ki te kahore ia he kaiwhakamaori, kaua ia e korero i roto i te hahi; engari me korero ki a ia ano, ki te Atua hoki.

29 Kia tokorua, kia tokotoru nga poropiti hei korero, ma etahi e hurihuri atu.

30 Ki te whakakitea mai ia he mea ki tetahi e noho noa ana, me noho puku to mua.

31 E ahei hoki koutou katoa te poropiti takitahi, kia ako ai te katoa, kia whakamarietia ai te katoa;

32 E ngohengohe ana hoki ki nga poropiti nga wairua o nga poropiti.

33 Ehara hoki te Atua i te Atua o te whakararuraru, engari no te rangimarie; e pera ana hoki i roto i nga hahi katoa o te hunga tapu.

34 Kaua nga wahine e korero i roto i nga hahi: e kore hoki ratou e tukua kia korero; engari me whakarongo marie, ko ta te ture hoki tena e mea nei.

35 Ki te hiahia hoki ratou ki te ako i tetahi mea, me ui ki a ratou tahu i roto i te whare: he mea whakama hoki kia korero te wahine i roto i te hahi.

36 He aha? i puta mai koia te kupu a te Atua i a koutou? i tae atu ranei ki a koutou anake?

37 Ki te mea tetahi he poropiti ia, he tangata ranei i te Wairua, mana e whakaae ki aku e tuhituhi atu nei ki a koutou, he ture ena na te Ariki.

38 Otira ki te kuware tetahi, waiho atu kia kuware ana.

39 Na, e oku teina, matenuitia te mahi poropiti, kaua hoki e riria te korero i nga reo ke.

40 Otira kia atanga te mahi i nga mea katoa, kia totika.