Add parallel Print Page Options

示巴女王來訪所羅門(A)

10 示巴女王聽到所羅門因耶和華的名所得的名聲,就來要用難題試試他。 她帶著大批隨員到耶路撒冷來,又有駱駝馱著香料、許多金子和寶石。她來到所羅門那裡,就把她心裡所有的難題都對他說出來。 所羅門把她所有的問題都給她解說明白,沒有一件事難倒王,使王不能回答她的。 示巴女王看見所羅門的一切智慧和他建造的宮殿、 桌上的食物、臣僕的座位、僕人的侍候、他們的服飾、王的酒政和王在耶和華的殿獻上的燔祭,就驚奇得不知所措。 於是她對王說:“我在本國聽見有關你的事和你的智慧,原來都是真的; 以前我並不相信那些話,等到我來了,親眼看見,才知道人告訴我的還不到一半;你的智慧和財富,超過我所聽聞的。 屬你的人是有福的,你的這些臣僕是有福的,他們常常侍立在你面前,聆聽你的智慧。 耶和華你的 神是應當稱頌的!他喜悅你,使你坐在以色列的王位上;因為耶和華永遠喜愛以色列,所以立你作王,要你秉行公義。”

示巴女王贈送的禮物(B)

10 於是示巴女王把約四千公斤金子、大批香料和寶石送給王;以後奉來的香料再也沒有像示巴女王送給所羅門的那麼多。 11 此外,從俄斐運金子來的希蘭船隊,又從俄斐運了大批檀香木和寶石來。 12 王用檀香木為耶和華的殿和王宮做欄杆,又為歌唱的做琴瑟。以後再也沒有這樣的檀香木運來,也沒有人看見過,直到今日。

所羅門的回禮(C)

13 所羅門王照著示巴女王所願所求的一切賜給她,另外又厚厚地餽贈她。於是女王和她的臣僕都返回本國去了。

所羅門的財富與智慧(D)

14 所羅門每年收入的金子重兩萬三千公斤。 15 另外,還有從商人和行商的課稅,阿拉伯諸王和國內省長的收入。 16 所羅門王用錘煉好的金子做了二百面大盾牌,每一面大盾牌用金子七公斤; 17 又用錘煉好的金子做了三百面小盾牌,每一面小盾牌用金子兩公斤。王把這些盾牌都放在黎巴嫩林宮。 18 王又做了一個象牙大寶座,貼上了精金。 19 那寶座有六級臺階,寶座的後背有一個圓頂,座處的兩旁有一個扶手。扶手的旁邊各有一隻獅子站立著。 20 在六級臺階上共有十二隻獅子站著,左邊一隻,右邊一隻。在列國中都沒有這樣做過。 21 所羅門的一切飲器都是金子做的;黎巴嫩林宮裡的一切器皿也都是精金做的,沒有用銀子做的;原來在所羅門王的時代,銀子算不得甚麼。 22 因為王有他施船隊與希蘭船隊一同在海上航行。他施船隊三年一次運來金銀、象牙、猿猴和孔雀。

23 所羅門王的財富和智慧,超過了世界上所有的君王。 24 世上所有的人都要求晉見所羅門,聆聽 神賦予他心中的智慧。 25 他們各人都帶著自己的貢物而來,就是銀器、金器、衣裳、軍械、香料、馬和騾等,年年都是這樣。

所羅門的兵力與財富(E)

26 所羅門聚集戰車和騎兵,他有戰車一千四百輛,騎兵一萬二千人,安置在屯車城和耶路撒冷,就是與王在一起。 27 王在耶路撒冷使銀子好像石頭一樣,使香柏木好像平原的桑樹那麼多。 28 所羅門的馬是從埃及和古厄運出來的,是王的商人從古厄按著定價買來的。 29 從埃及運上來的車,每輛銀子六千八百四十克,馬每匹一千七百一十克。赫人眾王和亞蘭(“亞蘭”即今天“敘利亞”一帶的地方)諸王也都是這樣經他們的手買來的。

'列 王 紀 上 10 ' not found for the version: Chinese New Testament: Easy-to-Read Version.

De koningin van Seba

10 Toen de koningin van Seba hoorde hoe de Here Salomo met wijsheid had gezegend, besloot zij hem met raadsels op de proef te stellen. Zij arriveerde in Jeruzalem met een grote karavaan kamelen, beladen met specerijen, goud en juwelen en zij gaf hem al de raadsels op. Salomo loste deze feilloos op, niets was te moeilijk voor hem, want de Here gaf hem elke keer de juiste antwoorden in de mond. De koningin van Seba begreep al snel dat alles wat zij ooit over zijn grote wijsheid had gehoord, op waarheid berustte. Ze keek haar ogen uit in het mooie paleis dat hij had gebouwd. En toen zij het heerlijke eten op zijn tafels zag, de vele dienaren en bedienden die overal stonden in hun prachtige kleren, zijn dranken en de vele offers die hij met vuur aan de Here offerde, kon zij haar ogen niet geloven. Zij zei tegen hem: ‘Alles wat ik in mijn eigen land over uw wijsheid en de gang van zaken hier heb gehoord, is helemaal waar. Ik geloofde het eigenlijk niet voordat ik hier kwam, maar nu heb ik het met eigen ogen gezien. Werkelijk, het is wel twee keer zo mooi als men mij vertelde. Uw wijsheid en voorspoed zijn groter dan alles waarvan ik ooit heb gehoord. Uw onderdanen zijn gelukkig en uw bedienden zijn tevreden, maar hoe zou het ook anders kunnen, zij luisteren hier dagelijks naar uw wijze woorden. Gezegend zij de Here, uw God. Hij koos u uit en gaf u de troon van Israël. Wat moet de Here veel van Israël houden dat Hij u als koning over het land aanstelde. U regeert uw onderdanen rechtvaardig en goed.’

10 Na die woorden schonk zij de koning zesendertighonderd kilo goud en ook nog een grote hoeveelheid specerijen en waardevolle stenen. Het was de grootste gift aan specerijen die koning Salomo ooit van één persoon had ontvangen. 11 Toen de schepen van koning Hiram goud uit Ofir naar Salomo brachten, hadden zij ook grote hoeveelheden sandelhout en kostbare stenen bij zich. 12 Salomo gebruikte het hout voor enkele trappen in de tempel en het paleis en voor citers en harpen voor zijn zangers. Nooit voordien en ook nooit nadien is zoʼn voorraad prachtig hout aangevoerd. 13 Als tegenprestatie voor de geschenken van de koningin van Seba, gaf Salomo haar alles wat zij hem vroeg, naast de geschenken die hij al van plan was haar te geven. Daarna keerde zij met haar gevolg terug naar haar eigen land.

14 Elk jaar ontving Salomo een hoeveelheid goud van ongeveer twintigduizend kilo. 15 Daarnaast kreeg hij inkomsten uit omzetbelasting en winsten uit de handel met de Arabische koningen en de andere omliggende gebieden. 16,17 Salomo gebruikte een deel van het goud voor tweehonderd grote schilden (in elke lans werd 6,6 kilo goud verwerkt) en driehonderd kleine schilden (met anderhalve kilo goud erin verwerkt). Deze voorwerpen gaf hij een plaats in zijn paleis, in de hal van het Woud van Libanon. 18 Tevens liet hij een grote ivoren troon maken die met puur goud werd overtrokken. 19 De troon had zes treden, een ronde rug en armleuningen. Aan weerszijden stond een leeuw. 20 Bovendien stonden op elke trede nog eens twee leeuwen, twaalf in totaal. Nergens ter wereld bestond een troon die zo prachtig was. 21 Alle drinkbekers van koning Salomo waren van puur goud en hetzelfde gold voor alle vaten in de hal van het Woud van Libanon. Zilver werd niet gebruikt, omdat men daaraan in die tijd niet zoveel waarde hechtte. 22 Koning Salomoʼs handelsvloot in Tarsis voer samen uit met de vloot van koning Hiram en eens in de drie jaar kwam een grote lading goud, zilver, ivoor, apen en pauwen in de Israëlitische havens aan.

23 Zo werd koning Salomo rijker en wijzer dan welke koning ter wereld ook. 24 Mensen uit vele vreemde landen kwamen een onderhoud met hem vragen om te luisteren naar zijn door God gegeven wijsheid. 25 Jaar in jaar uit brachten zij geschenken voor hem mee in de vorm van zilveren en gouden borden, mooie kleren, wapenuitrustingen, specerijen, paarden en muildieren.

26 Salomo liet grote paardenstallen bouwen en had de beschikking over enorm veel strijdwagens en ruiters, in totaal veertienhonderd wagens en twaalfduizend ruiters. Deze mensen woonden in de speciaal voor hen gebouwde steden of bij de koning in Jeruzalem. 27 Zilver was in die tijd in Jeruzalem net zo gewoon als normale steen en cederhout was niet méér waard dan het hout van de wilde vijgenboom. 28 Salomoʼs paarden kwamen, evenals zijn voorraden linnen, uit Egypte, waar zijn handelsagenten ze tegen marktprijzen kochten.

29 Een Egyptische strijdwagen, afgeleverd in Jeruzalem, kostte zoʼn 6,6 kilo zilver en de paarden waren elk zoʼn 1,65 kilo zilver waard. De wagens en paarden werden veelal weer doorverkocht aan de koningen van de Hethieten en de Syriërs.

Salomon i kraljica Šebe

(2 Ljet 9,1-12)

10 Kraljica Šebe[a] je čula kako je Salomon postao slavan zbog BOGA. Došla je u Jeruzalem iskušati kralja teškim pitanjima. Stigla je s velikom pratnjom slugu i deva natovarenih začinima, dragim kamenjem i puno zlata. Pitala je Salomona sve što je imala na umu. Salomon je odgovorio na sva njezina pitanja. Ništa mu nije bilo nepoznato i sve joj je objasnio. Kraljica Šebe uvidjela je svu Salomonovu mudrost. Vidjela je i palaču koju je sagradio, obilje jela na njegovom stolu, odaje njegovih službenika, poslugu i peharnike u raskošnim odorama. Vidjela je i žrtve paljenice koje je kralj prinosio BOGU u Hramu. Ostala je zadivljena, bez daha.

Rekla je kralju: »Istina je sve što sam u svojoj zemlji čula o tvojim djelima i tvojoj mudrosti. Nisam vjerovala što se pričalo dok nisam došla i sama se uvjerila. Nisu mi rekli ni pola toga. Tvoja mudrost i bogatstvo daleko nadmašuju priče koje sam čula. Blago ljudima i slugama koji su s tobom jer stalno slušaju tvoju mudrost! Slava tvome BOGU! Pokazao je koliko si mu drag kad te postavio na izraelsko prijestolje. Zbog vječne ljubavi prema Izraelu, BOG te učinio kraljem koji sudi pošteno i vlada pravedno.«

10 Tada je kralju darovala četiri tone[b] zlata, veliku količinu začina i drago kamenje. Kraljica Šebe dala je kralju Salomonu više začina nego što je ikad doneseno u Izrael.

11 Hiramovi su brodovi dopremili iz Ofira zlato, veliku količinu skupocjenog drva[c] i drago kamenje. 12 Kralj je od tog drva dao napraviti potpornje za BOŽJI Hram i kraljevsku palaču te harfe i lire za svirače. Do danas u Izraelu nisu viđene tolike količine skupocjenog drva.

13 Kralj je Salomon, povrh uobičajenih kraljevskih poklona, poklonio kraljici Šebe sve što je poželjela. Ona se potom s pratnjom vratila u svoju zemlju.

Salomonovo bogatstvo

(2 Ljet 9,13-29)

14 Salomon je svake godine dobivao gotovo 23 tone[d] zlata, 15 i to pored zlata što ga je sakupljao od putujućih trgovaca i preprodavača, svih kraljeva Arabije i upravitelja pokrajina.

16 Kralj Salomon je dao da se od kovanog zlata napravi 200 velikih štitova. Za svaki je utrošeno 6 kilograma[e] zlata. 17 Dao je napraviti i 300 malih štitova, svaki od kilograma i pol[f] kovanog zlata. Izložio ih je u Dvorani libanonske šume.

18 Kralj je također dao načiniti veliko prijestolje, ukrašeno slonovačom i obloženo čistim zlatom. 19 Šest je stepenica vodilo do prijestolja, a vrh je naslona bio zaobljen. S obje su strane sjedišta bili nasloni za ruke, a ispod njih su stajali kipovi lavova. 20 Dvanaest je lavljih kipova stajalo na prilaznom stubištu, po jedan na krajevima svake stepenice. Ništa slično nije viđeno u drugim kraljevstvima.

21 Svi pehari kralja Salomona i sve posuđe u Dvorani libanonske šume bili su od čistog zlata. Ništa u palači nije bilo napravljeno od srebra jer se ono nije cijenilo u Salomonovo vrijeme. 22 Kralj je raspolagao flotom Hiramovih trgovačkih brodova[g] koji su svake tri godine dopremali u Izrael novu pošiljku zlata, srebra i slonovače te majmune i paunove[h].

23 Kralj Salomon nadmašio je bogatstvom i mudrošću sve druge kraljeve na zemlji. 24 Cijeli je svijet želio vidjeti Salomona i čuti mudrost kojom ga je obdario Bog. 25 Iz godine u godinu, svaki je posjetitelj donosio poklone—predmete od srebra i zlata, odjeću, oružje, začine, konje i mazge.

26 Salomon je sakupio mnogo bojnih kola i konja. Imao je 1.400 bojnih kola i 12.000 konja koje je držao u gradovima određenim za čuvanje i u Jeruzalemu. 27 Kralj je učinio Jeruzalem veoma bogatim. U gradu je bilo srebra kao kamenja, a cedrovine kao smokava u dolinama. 28 Salomon je uvozio konje iz Egipta i Kue[i], gdje su ih kupovali kraljevi trgovci. 29 Bojna su kola nabavljali u Egiptu za 600 srebrnjaka[j] po komadu, a konje za 150 srebrnjaka[k] po grlu. Kola i konje dalje su prodavali svim hetitskim i aramejskim kraljevima.

Footnotes

  1. 10,1 Šeba Ne zna se točna lokacija ovoga grada ili kraljevstva. Kao mogućnosti navode se: Etiopija, Južna Arabija i Jemen toga doba.
  2. 10,10 4 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »120 talenata«. Talenat je 34 kilograma.
  3. 10,11 skupocjeno drvo Vjerojatno se radilo o mirisnom drvetu sandala, uvezenom iz Indije.
  4. 10,14 23 t Iznos je zaokružen. Doslovno: »666 talenata«.
  5. 10,16 6 kg Doslovno: »600 šekela«. Šekel je oko 10 grama.
  6. 10,17 kilogram i pol Doslovno: »tri mine«. Mina je hebrejska mjera koja iznosi oko 500 grama.
  7. 10,22 trgovački brodovi Doslovno: »brodovi iz Taršiša«.
  8. 10,22 paunovi Ili: »pavijani«.
  9. 10,28 Kue Vjerojatno Cilicija, na području današnje južne Turske.
  10. 10,29 600 srebrnjaka Doslovno: »600 šekela srebra«, što je približno 6 kilograma srebra.
  11. 10,29 150 srebrnjaka Doslovno: »150 šekela srebra«, što je oko 1,5 kilograma srebra.